16. TRENING
Nakon što se
završi dresura pasa, da bi se održao nivo izdresiranosti pse je potrebno
trenirati.
Trening se
mora redovno izvoditi, a najbolje je svakog dana izdvojiti malo vremena za rad
sa psom. Trening se sastoji u tome što se pas vešto navodi da stalno ponavlja
stvorene navike. Pri tome je poželjno menjati uslove u kojima pasa treba
trenirati. Pri pojavi nepravilnosti u ponašanju psa, vlasnik mora biti svestan
da nešto nije u redu i obratiti se dreseru radi saveta i primenjivanja
odgovarajućih mere da bi te nepravilnosti bile ispravljene.
Poseban vid
treninga čini periodični trening kada dreser učvršćuje kod psa sve ranije
stečene navike, a ujedno neke od njih podiže na viši nivo. U toku periodičnog
treninga dreser procenjuje da li je potrebno, radi učvršćivanja pojedinih
ranije stečenih navika, vraćati se na primenu na psa onih uticaja dresure koji
su doveli do postepene pojave kod psa potrebnih refleksa. Ranije
stvorene navike u toku treninga učvršćuju se u sve težim i slobodnijim
uslovima.
Trening, pre
svega, služi zato da bi se kod psa održali uslovni refleksi stvoreni u toku
dresure. Kod psa koji je pripremljen za čuvanje kuće - dvorišta, veliko
značenje ima činjenica da se s vremena na vreme pojavljuje
"prekršitelj" koji stupa u borbu sa psom. Bez ovakvih i drugih
prikladnih mera, pas prestaje da reaguje na prilaz čoveka. Psi postaju slabo
agresivni, postepeno samo reže i na kraju reaguju samo orjentirnim refleksom.
Dalji cilj
treninga je učvršćenje i usavršavanje dejstva psa što sa vremenom daje dobru
reakciju određenog psa za odnosnu namenu. Trening, na primer: pomaže učvršćenju
mirisnih - njušnih refleksa psa u toku njenog tragačkog rada. Kod psa koji je
izdresiran za vodiča slepog lica trening treba izvoditi posle neposrednog
nadzora na rad i ponašanje psa u toku „vođenja“ slepog lica, a zatim preći na
učvršćivanje onih postupaka psa koji koji su bitni za uspešno „vođenje“ na
primer: od stana do obližnjeg parka i nazad. Bez treninga, ove i druge
osobine pasa postale bi nedovoljno razvijene i usavršene. Trening čini navike
psa najprikladnijim. Pas ih pravilno izvršava u potpuno novoj sredini i pri
raznim okolnostima.
U toku
treninga se kod psa otklanjaju nepravilnosti koje su načinjene u toku rada sa
njim. Ukoliko posle završene dresure dreser ne ukaže vlasniku na radnje i
postupke koje će, ako se primenjuju prema psu, dovesti do nepravilnosti u toku
rada psa i u čestim slučajevima, ove greške mogu pokvariti rad psa, što dreser
mora ispravljati u toku treninga. U ovakvim slučajevima, trening se organizuje
kroz zajednički rad dresera i vlasnika što pruža mogućnost ispravljanja grešaka
pomoću specijalnih vežbi u toku treninga. Kao rezultat pravilno organizovanog
treninga, dresiran pas sigurno izvršava rad u raznim uslovima.
Osnovni
zahtevi koji se postavljaju u toku treninga jesu: trening ne sme da ima
slučajan karakter, on se mora vršiti sistematski po dobro utvrđenom i
razrađenom planu.
Pri treningu
pasa, kao i pri dresuri, moramo se pridržavati pravila "od prostoga prema
složenom". Pri treningu psa ne smemo prenaprezati ponavljanjem navika
opšte dresure (koje obezbeđuju sigurnost u ispunjavanju navika specijalne
dresure).
Iz grupe
navika specijalne dresure, pre svega treba učvršćivati ona dejstva koja su
glavna za rad odnosnog psa. Za pse tragače takve navike su nalaženje i praćenje
traga, za pse koji se koriste za čuvanje kuće – dvorišta to je duga pažnja i
jak dug lavež kojim odgovara na šum u blizini.
Prostorni i
vremenski uslovi u kojima se vrši dresura pasa imaju bitan uticaj
na rad psa. Ako su ti uslovi olakšavajući, što će iskusan dreser odmah
primetiti, treba ih što više koristiti u početnoj fazi dresure. Nasuprot tome
ako su ti uslovi otežavajući treba ih, ukoliko je to moguće, izbeći u početnoj
fazi dresure, a kasnije postepeno privikavati psa da radi i u takvim uslovima.
Spoljašnji
uslovi koji utiču na dresuru pasa su: doba dana, temperaturni uslovi, sastav
zemljišta, okolina i vremenske prilike. Vremenski sa psom je najpogodnije raditi
rano jutro. Pas posle noćnog odmora, pristupa radu svež. Osim toga rano ujutro
ima relativno manje “mirisnih” nadražaja (od motornih vozila, tragova ljudi,
domaćih životinja i drugog). Izvesno značenje ima i sveža atmosfera. Najslabiji
rezultat se postiže ako se radi sa njim sredinom dana, a ako ne možemo raditi
sa psom ujutro nije loše raditi pred veče. Rad u toku dana posebno treba izbeći
za vreme letnjih vrućina, a tek u kasnijoj fazi dresure može se pas postepeno
privikavati na takve uslove.
U početnoj
dresuri i trening treba izvoditi po dnevnoj svetlosti radi dobre kontrole nad
radom psa. Izuzetak čini ako psa dresiramo da čuva kuću - dvorište, zato što
opreznost i ispoljavanje zaštitnih refleksa kod psa je jače u mraku, te dresuru
za ovu namenu treba izvoditi u sumrak i noću.
Visoka i
niska spoljna temperatura, a posebno vlažnost vazduha imaju veliki značaj za
organizam psa. Toplota na njega deluje nepovoljnije od hladnoće (ukoliko uz
hladnoću nemamo promaju i vetar). Velika vlažnost vazduha – sparina nepovoljno
deluje na psa, a ako se pas duže nađe u sparnom prostoru izuzetno je velika
opasnost da dobije toplotni udar pa i da ugine. Na visoke i niske temperature,
organizam psa treba privikavati postepeno. Zato je najbolje dresuru i trening izvoditi
pri temperaturi od +12 do +15 ili do -5 stepeni zimi, pa postepeno idemo prema
nižim (višim) temperaturama (-20 do +25).
Niske
temperature pri dobroj ishrani i kondiciji psi podnose lako. Raspoređen u
Podmoskovlju, specijalni odred pasa čuvara u zimu 1956. godine sa uspehom je
korišćen i pri temperaturi od -30 stepeni Celzijusovih. Pri ovim uslovima su
oni po 10 časova bili na noćnoj dužnosti u kućicama.
Pri radu sa
psom, veliki značaj ima vetar: usputan, suprotan, bočni i pod uglom. Pravac i
jačina vetra, pored ostalog, utiču i na izdavanje zvučnih komandi. One su
najjače pri usputnom vetru.
Suprotan
vetar donosi zvuke i mirise iz pravca duvanja. Naročiti značaj imaju pravac i
jačina vetra na rad tragačkih pasa zato što je vreme čuvanja mirisa na tragu
obrnuto proporcionalno sa jačinom vetra. Pri jakom vetru, mirisi se
brzo gube sa traga. Bočni pravac vetra, koji nosi mirise traga u stranu, lako
zavede psa sa pravca pravog traga. Suprotan vetar goni psa da pređe na gornji
njuh što umanjuje kvalitet rada.
Kvalitet
zemljinog pokrivača je posebno važan za dresuru pasa. Treba razlikovati
povoljne i nepovoljne pokrivače. Povoljni su oni koji doprinose dužem očuvanju
mirisa na tragu, dok su nepovoljni oni sa kojih se on brzo gubi. Ravnica
olakšava snalaženje psa pri radu, dok ga otežava ispresecanost zemljišta.
Oblik
rastinja u jednom slučaju povoljno utiče na rad, dok ga u drugom pak otežava.
Dobro razvijen i visok travni pokrivač, povoljno deluje na zadržavanje mirisa
na tragu i olakšava rad psa. Suviše gusta i visoka trava kao i žbunje, otežavaju
kretanje psa i on se lako umara. Pored toga, tu se nalazi i rastinje sa jakim
mirisima koji nepovoljno utiču na višu nervnu delatnost psa. Tragački rad je
lakši u šumi gde je ograničeno kretanje vazduha.
Jako
promenljiv reljef, brzo umara psa. Zato početnu fazu dresure pasa treba
izvoditi na ravnom terenu.
Naseljena
mesta otežavaju rad psa, jer se tu on sreće sa raznim sporednim nadražajima.
Zato treba postepeno privikavati psa na rad u ovim uslovima.
Mali snežni
pokrivač olakšava rad pasa, dok ga veliki otežava. Najbolje godišnje doba u
našim prilikama, bilo bi proleće i jesen. U ovo vreme, temperatura je osrednja,
tada ne duvaju jaki vetrovi i nema snežnog pokrivača.
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen