Dresura pasa za čuvanje kuće - dvorišta
Pas koji se dresira
za čuvanje kuće – dvorišta treba da ima razvijenu agresivnost, da je ista
kontrolisana i prilagođena uslovima prostora koji čuva. Kada je prostor koji se
čuva ograđen tako da pas ne može preskočiti ogradu ili se provući kroz istu i
da je taj prostor umereno veliki, dresiran pas može biti odvezan i dopušta mu
se da čuva slobodan. U takvim uslovima pas može da se dresira do te granice da
samo vlasnik psa može da se nađe na čuvanom prostoru. Pas koji je dresiran da
čuva slobodno obično je vrlo agresivan i napada lica koja ulaze u dvorište bez
pratnje vlasnika.
U dresuri pasa za
čuvanje kuće – dvorišta mora se strogo kontrolisati agresivnost, jer ukoliko
ista izmakne kontroli pas može da postane preagresivan, da nekontrolisano
napada svako nepoznato lice koje ulazi u dvorište, pa i da nanese povrede
opasne po život.
Uslovi
dresure
U vezi dresure psa
da izvršava zahteve, dreser mora postepeno ulivati u njega saznanje o svakom
čoveku izuzev njegovog vlasnika i njega samog da je njegov prirodni
neprijatelj. On treba da ohrabri psa da bude oprezan na prisustvo svakog
stranca i da na zahtev pokuša da ga napadne. Dreser nikad ne dopušta nikom da
miluje psa koji je na dresuri. On mora znati da je on, pored vlasnika, jedini
prijatelj koga pas mora prepoznati, on je jedini učitelj. Isto tako, dreser ne
sme milovati nekog drugog psa u prisustvu psa kojeg dresira.
Pomoćnik je mamac
za psa, njegov neprijatelj koji će uvek pokušavati da mu se suprotstavi, ali ne
sme nikad da ga pobedi i uvek mora na kraju suprotstavljanja da bude poražen i
da pobegne od psa. Markirant oštri psu agresivnost draženjem, izaziva ga i
učvršćuje mu pouzdanje povlačeći se čim pas učini agresivni pokret prema njemu.
On se približava psu krijući i uplašeno što psa drži, a kada pas učini i
najmanji pokret prema njemu, on se još plašivije povlači. Njegovo držanje prema
približavanju psa može biti različito prema temperamentu psa. Bitno je,
međutim, da u svakom slučaju, u susretu između psa i markiranta, PAS MORA UVEK
BITI POBEDNIK. Markirant je značajan u dresuri pasa koji treba da čuvaju isto
kao dreser i njegov rad treba da bude brižno kontrolisan od strane dresera.
Markirante treba često menjati, tako da se u dresuri jednog psa za čuvanje
promeni najmanje pet markiranata i da nad svima pas bude dominantan. Dreser
jednog psa može služiti kao markirant dreseru drugog psa, ali nikad ne može
markirati psu kojeg dresira kao na primer bilo bila bi greška da psa dresiraju
samo neiskusan vlasnik i dreser koji ima ulogu markiranta.
Dresura se izvodi u
dvorištu vlasnika psa ili na mestu za dresuru. Kako pas napreduje, dresura se
radi na različita mesta.
Početna
dresura izvodi se u toku dana. Kada je pas danju postao siguran, oprezan,
razvije dosta dobru želju za napadanjem, ili pak da napada ako se to od njega
zahteva, završna dresura se izvodi noću.
Oprema za
pse
Za dresuru psa za
čuvanje potrebna je sledeća oprema: široki kožni okovratnik, lanac za vezivanje
psa, kožni povodnik kratki i kožni povodnik dugi.
Markirant treba da
ima malu savitljivu šibu, da je odeven u zaštitno odelo i da nosi zaštitni
rukav.
Način
dresure
Dresura pasa za
čuvanje sastoji se od tri faze:
I -
Ispitivanje, draženje i kontrola prirodne agresivnosti je faza u kojoj dreser
stiče saznanja o prirodnoj agresivnosti psa, u kojoj markirant vrši draženje
psa i u kojoj dreser određuje granicu do koje će se razviti agresivnost psa.
Neki psi su prirodno agresivni i vrlo malo im je potrebno da postanu nadraženi,
ali zato je vrlo bitno tu agresivnost držati pod kontrolom i pravilno je
usmeriti.
II - Dresura psa da
otkriva prisustvo ili približavanje stranaca. Pas mora naučiti da otkrije
prisustvo ljudi odnosno njihovo približavanje. Poželjno je navići psa da na
dugom povodniku, slobodno kreće u pravcu lica koje pokušava da kradom uđe u
dvorište i da što jačim lavežom ga odvrati od pokušaja ulaska, a i da izrazi
želju za napadanjem, pa i da napada.
III - Učenje psa da
napada. Pas se dresira da napada na zahtev i zaustavlja svoj napad na zahtev.
Zahtev za napad je "drži", a zahtev za puštanje ili zaustavljanje
napada je "pusti". Na zahtev "drži", dreser popušta
povodnik i pas napada. Na zahtev "pusti", pas se vraća svom dreseru
koji tada zahteva "mesto", "stoj" i "čuvaj".
b) Dresura se
nastavlja po sledećem:
- Dresura u
razvijanju agresivnosti počinje vezivanjem psa, koji ima široki kožni
okovratnik, lancem za vezivanje za kolac učvršćen u tlo ili zabetoniranu alku
da bi se omogućilo kretanje psa u krug, a da se pri tom lanac ne zamota. Zatim
na dreserov zahtev pas sedne pored dresera koji ga drži za alku okovratnika za
koju je pričvršćen lanac za vezivanje.
- Dreser
stavlja psa u opreznost zahtevom "čuvaj" govoreći zahtev tihim
glasom, često šapatom. Zahtev "čuvaj" se upotrebljava samo za vreme
rane dresure. To je znak za psa da mora biti spreman da otkrije nailazak
nepoznatog lica. Zahtev treba da bude izostavljen kada pas nauči da, samim
ostavljanjem u prostor koji je navikao da čuva, postaje oprezan i ne dozvoljava
ulazak nepoznatim osobama u taj prostor.
- Markirant
se pojavljuje, opremljen sa malom savitljivom šibim, odeven u zaštitno odelo i
nosi na ruci zaštitni rukav. On se približava psu kradom i uplašeno, mameći ga,
ne ostajući nasuprot njega licem, ne udara ga i ne čini ništa što bi psa
uplašilo. Kada pas opazi markiranta, dreser ohrabruje psa rečima
"drži" i pokazuje rukom u pravcu markiranta.
- Pas će odgovarati
na ovaj postupak prema svojoj prirodnoj agresivnosti. Dreser, po uvidu u stepen
prirodne agresivnosti, dresuru psa nastavljena prema sledećem:
1) Umereno
agresivog psa je najlakše obučiti za čuvanje kuće - dvorišta. On laje ili reži
čim primeti markiranta, ako je vezan trže se u pravcu markiranta, a ako ga
dreser drži na povodnik zateže povodnik i pokušava da napada markiranta.
Markirant malo draži psa i beži u neki zaklon. Čim pas odgovori ovakvim
ponašanjem, dreser ga bodri i pohvaljuje. Kada je dreser ubeđen da je pas uzbuđen
samo prema markirantu i da nema nameru da napada postepeno se povećava draženje
i razvija kod psa želja za napadanjem, ukoliko je potrebno da se pas dresira da
napada.
2) Veoma agresivan
pas je spreman da ujede svakog koji mu se približi i nastavlja da laje i pošto
se markirant skloni u zaklon. Da bi kontrolisao agresivnost psa dreser, pošto
se markirant skloni, zahteva psu "ne", tržući povodnik dok se pas ne
smiri. Ovde mora biti obazriv i ne sme psa pohvaljivati, a pogotovu ne pružati
ruku u pravcu glave psa dok pas ne prekine lajanje i režanje. Kada je siguran
da se pas dovoljno smirio, da više ne laje i reži nesumice dreser pohvaljuje
psa tapšući ga levom rukom po levoj plećki. Ovaj postupak se ponavlja sve dok
pas ne bude reagovao kod markirantovog pojavljivanja, a umirivao se na 1-2
minuta po pošto se markirant skloni u zaklon. Kada pas pokaže znakove
upravljanja svoje agresivnosti prema markirantu, dreser ga pohvljuje i pokušava
da mu pokaže da ovo njegovo neprijateljstvo mora biti upravljeno samo prema
licu koje pokušava da uđe u čuvani prostor, a ostala lica koja prolaze pored
navedenog prostora budno prati, ali na njih ne reaguje lavežom i pokušajem
napada. Kod ovakvih pasa vrlo je bitno da se izdresiraju da vežbe poslušnosti
rade do savršenstva, jer tako će se kroz njihovu poslušnost i agresivnost
kontrolisati i usmeravati ka željenom cilju.
3) Slabo agresivan
pas često uopšte ne reaguje na prisustvo markiranta. On može stajati i mahati
repom, pokušavati da se igra ili često i da pobegne od markiranta. Najuspešnije
je ovakve pse dresirati u paru sa drugim agresivnim psom. Kada pas počne da
reži na markiranta, markirant odjednom počinje da beži, dobro je tada pustiti
drugog (agresivnog) psa da juri markiranta i da pokuša da ga napadne. U dresuri
ove vrste pasa, vrlo je važno za dresera da povećava svoje pohvale i hrabrenja
kada pas pokaže najsitnije znakove agresivnosti a za markiranta da pokaže svoj
lažni strah od psa. Ovaj postupak mora biti ponavljan sve dok se pseća hrabrost
ne izgradi i on pokuša da napadne markiranta čim mu se približi. Agresivnost se
uspešno razvija i u grupnom draženju pasa.Između nekolika agresivna pasa nalazi
se pas koji je reagovao negativno u prvoj fazi dresure. Svi psi su postavljeni
u red dovoljno daleko jedan od drugoga tako da se ne mogu između sebe potući.
Svaki pas je na povodniku sa leve strane svog dresera. Po datim zahtevima
"čuvaj", markirant se pojavljuje i približava se prema psima.
Agresivni psi će odmah lajati - oni treba da budu izdašno pohvaljeni od svojih
dresera. Podstaknut od hrabrih pasa koji su pored plašljiv pas će postepeno
počinjati da laje. Ako su podesno ohrabri od svog dresera, on će razumeti da ne
treba da se plaši od markiranta i da će markirant pobeći čim on zalaje, zareži
ili učini pokret prema njemu. Najveći uspeh kod razvijanja agresivnosti kod
slabo agresivnog psa daje upravo ova vežba što dovodi do zaključka da plašljivi
pas uče od agresivnih.
Kada se uspešno
završi ovaj deo dresure (kontrolisano razvijanje agresivnosti psa) prelazi se
na sledeću fazu – otkrivanje prisustva ili približavanje stranaca, a zatim se
prelazi na napad i odbranu.
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen