Naučno
objasniti i shvatiti ponašanje psa, mogućno je samo na osnovu teorije I.P.
Pavlova o višoj nervnoj aktivnosti životinja.
Viša nervna
aktivnost je rad hemisfera velikog mozga na uspostavljanju veze između
organizma i spoljne sredine. Ova se veza ostvaruje pomoću refleksa. Refleksi
pasa mogu biti bezuslovni i uslovni.
Bezuslovni
refleksi su urođeni refleksi i prenose se na potomstvo. Štene kada se ošteni
još ne može jesti žitku hranu, brzo se kretati, videti predmete koji ga
okružuju, no i pored toga, ovo bespomoćno biće zna kako da se ponaša da bi
sačuvalo svoj život. U stvari, ove se radnje kod šteneta odigravaju bez učešća
njegove volje, a pod uticajem aktivnosti njegovog nervnog sistema. Dokazano je da
štene ne može samo sebe održati. Stvar je u tome što se kod životinja odmah
nakon rođenja, stvara u mozgu veza među ćelijama te kao rezultat izazvanog
osećaja gladi psa, dolazi određeno ponašanje. Toplota ženke, mekoća njenog
tela, isturenost bradavica na sisama, deluju na štene kao nadražaji koji
izazivaju strogo određenu reakciju. Štene puzi do kuje, dodiruje njen stomak i
hvata sisu. Posle toga dolazi do vrlo složenih pokreta sisanja, pri kojima
učestvuju mnogi mišići. Sitost posle sisanja izaziva stanje mirovanja šteneta.
Ovim se objašnjava što prvih dana života, štene spava kad ne sisa. Pri
hladnijem vremenu, štene traži toplija mesta. Osećaj bola izaziva trzaj itd.
Sve urođene reakcije, nazivaju se bezuslovnim refleksima a nadražaji koji
izazivaju ove reflekse nazivaju se bezuslovnim nadražajima. Bezuslovni
refleksi, pored ovih koji se javljaju odmah po rođenju psa, mogu se stvoriti i
u toku života. Neki refleksi su rezultat onih nervnih veza koje sazrevaju u
određenom dobu starosti psa. Tako na primer: polni refleksi se pojavljuju u
7.-8. mesecu života. Ovo uslovljava da kuja sa kojom se je ranije pas igrao,
počinje da izaziva kod njega polni nagon. Refleksi materinskog ponašanja dolaze
odmah posle štenjenja. Štenad nadražuju ceo sistem materinskih refleksa. Miris
divljači navodi lovačko štene uzrasta 5-6 meseci da ide po tragu zveri i ptica.
Reakcija koja se stvara na račun bezuslovnog refleksa, urođena je i naziva se
INSTINKT-om.
Kod psa
razlikujemo sledeće bezuslovne reflekse:
1.Prosti
refleksi (primer: trzaj noge na ubod...)
2.Refleksi
položaja (primer: samostalno ležanje, sedenje...)
3.Složeni
refleksi (INSTINKTI):
a) Aktivni
-za
orijentaciju
b) Pasivni
-za ishranu
-za odbranu
-polni
Pre svega, u
ponašanju psa jasno razlikujemo grupu tzv. orjentirnih refleksa. Zatim grupu
refleksa ishrane (gde spadaju sve reakcije koje se čine za nabavljanje-otimanje
hrane). Veće značenje ima grupa refleksa koja se može karakterisati
najrazličitijim formama odbrambenih dejstava. Grupa refleksa koji se čine u
cilju razmnožavanja i odgajivanja potomstva - nazivaju se polni i materinski
refleksi.
Svako
ponašanje psa sastoji se iz elemenata koji se mogu odnositi na jednu od
pomenutih grupa refleksa. Kratko ćemo okarakterisati svaku od njih:
Grupa
refleksa za orjentaciju kod psa ispoljava se mirisanjem (njušenjem) predmeta,
prisluškivanjem itd. Sve ove reflekse, Pavlov je nazvao još i istražnim ili
refleksima radoznalosti. Refleksi radoznalosti javljaju se kod psa u svim
slučajevima kada na njega deluju novi nadražaji. Oni uvek prethode drugim
refleksima.
Ako posle
orjentacionog nadražaja usledi odbrambeni, pas počinje bežati ili napadati.
Znači, orjentacioni refleks se pojavi, odmah iščezne i na njegovo mesto dođe
drugi refleks.
Refleksi ishrane
se javljaju pri stanju gladi kod psa. Na osnovu bezuslovnih refleksa ishrane,
dolazi do uzimanja hrane i njene prethodne obrade (kidanje hrane, lomljenje
kostiju...), zatim akt gutanja hrane (refleks gutanja, lučenja pljuvačke...).
Većina refleksnih pokreta psa prethodi uzimanju hrane i neposredno su
upravljeni prema hrani kojoj pas teži (pas prati čoveka u čijim se rukama
nalazi hrana, pritrčava njemu, skače prema hrani...).
U grupu
odbrambenih refleksa psa, ubrajaju se vidovi njegovog udaljavanja od raznih
opasnosti koje mu prete. Ovi refleksi imaju za cilj očuvanje života psa. Kao i
refleksi ishrane, oni imaju važnu ulogu u životu. Prema ponašanju psa, možemo
razlikovati dve vrste odbrambenih reakcja: PASIVNI i AKTIVNI odbrambeni
refleksi.
U pasivne
odbrambene reflekse psa ubrajaju se vidovi njegovog udaljavanja od nepoželjnih
nadražaja. U jednom slučaju će to biti bežanje, u drugom pomicanje u kraj a u
trećem skrivanje. U kojoj od navedenih formi će se refleks ispoljiti, zavisi od
spoljašnjih uslova i od karaktera odnosa sa čovekom. Na primer: ukoliko se
nalazi u polju, pas će pri pokušaju da se prema njemu primeni zastrašujući
nadražaj, pobeći od čoveka - dresera. U drugim okolnostima - na lancu, on će
nastojati da na svaki način izbegne udarac. Pojedini psi u ovim slučajevima
legnu i pužu u noge čoveku - dreseru.
U aktivne
odbrambene reflekse spadaju različite forme napada. Na primer: pri pokušaju i
napadu markiranta i to u uslovima kada pas može izbeći i umaći ovim
ugrožavajućim nadražajima. Često aktivni odbrambeni refleksi proističu jedan iz
drugoga. U odnosu na vlasnika, ovi se refleksi mogu pojaviti samo kod pasa koji
su nepravilno vaspitani, odnosno kod kojih slični pokušaji nisu prekinuti u
periodu njihovog formiranja.
Određeno
značenje u životu psa imaju njeni polni i roditeljski refleksi. U osnovi to su
pretežno bezuslovne forme reakcija koje imaju periodičan karakter i ispoljavaju
se kao odgovor na unutrašnje nadražaje. U mozgu pasa postoje specijalne ćelije
koje su prijemčive za promene koje nastaju u organizmu u vezi sa sazrevanjem
polnih organa, bremenitosti, štenjenjem itd. Njihovo draženje kao i draženje
oblasti mozga koje su u vezi sa njima, dovodi do pojeve odgovarajućih načina
reakcija. U grupu roditeljskih refleksa spadaju refleksi koje čine u cilju
traženja kuje, u njenom praćenju, jednom rečju, polni refleksi kod psa. Kod
kuja ova grupa refleksa počinje refleksima pomoću kojih ona ostvaruje vezu -
kontakt sa psom. Zatim dolaze refleksi traženja i obezbeđenja mesta štenjenja i
refleksi porođaja. Za njima se kod kuje pojavljuju tzv. refleksi materinskog
instinkta, gde spada lizanje štenadi, ishrana, zaštita i čuvanje, kao i
refleksi obučavanja štenadi za samostalan život.
U dresuri
psa, ovi se refleksi ne primaju i ne primenjuju. Naprotiv, ako su izraženi u
velikoj meri, oni se nepovoljno odražavaju na dejstva koja su potrebna dreseru,
jer obično svojim postojanjem koče sve ostale forme ponašanja.
Za ponašanje
mnogih pasa karakteristično je preovladavanje jednih refleksa nad drugima. Ova
se pojava može uočiti za vreme analize ponašanja životinja različitog porekla,
što se može objasniti nasledstvom. Pod uticajem zahteva čoveka, koji su
sistematski postavljeni pred ovu ili onu rasu, ukorenili su se pojedini
refleksi kod tih rasa pasa i, u poređenju sa drugima, više razvili. Tako je
ruski naučnik L.V. Krušinski dokazao naslednost (prenošenje osobina) dobro
razvijene aktivne reakcije majke. Od 23 šteneta od roditelja kod kojih su
preovladavali aktivni odbrambeni refleksi, 21 štene se takođe odlikovalo jako
izraženim agresivnim refleksima.
Preovladavanje
jednih refleksa nad drugima objašnjava se i obukom. U ogledima Pavlova jedni su
psi držani i odrasli u uslovima zatvorenog držanja a drugi slobodnog, što je
uslovilo da su se jako razvijali u svom ponašanju i razlikovali jedni od drugih
u istom. Kod prvih su preovladavali pasivno odbrambeni refleksi, koji se mogu
održavati čitavog života, dok su se kod druge grupe ovakvi refleksi
pojavljivali retko. Drugi je primer postepenog razvoja pojedinih reakcija, koje
se javljaju u onom slučaju gde se zbog čestog iskorišćavanja psa za određene,
recimo, polne odnose, dovodi do preovladavanja kod njega polnih reakcija.
Uloga faktora
vaspitanja u formiranju karaktera može se lepo videti u ponašanju pasa koji su
u bliskom kontaktu sa ljudima. Ovi psi su najčešće uhranjeni i razmaženi i pre
svega daju reflekse koji se izražavaju u težnji za kontaktom sa vlasnikom.
Preovladavanje
pojedinih refleksa može biti i privremena pojava. Kod gladnog psa po pravilu će
preovladavati refleksi ishrane. Sastav krvi gladnoga psa karakteriše se
određenim hemijskim reakcijama, koje nadražajno deluju na nervne centre u
mozgu. U krvi sitog psa nalaze se materije koje koče njihovu aktivnost. Sa
ovoga stanovišta je jasno zašto je potrebno da pri dresuri pasa sa konstantnom
i kontrastnom metodom i metodom kod koje dejstva psa podstičemo hranom, PAS
TREBA DA BUDE GLADAN. U tom slučaju psi pokazuju daleko veću zainteresovanost
za hranu pa je i uspeh u radu veći. Preovladavanje polnih refleksa takođe se
povremeno pojavljuje, zavisno od stanja.
Uslovni
refleksi su oni koje pas stiče u toku života, pomoću iskustva, probe ili
dresure. Ponašanje psa se formira u osnovi na račun uslovnih refleksa, zato što
se oni stiču. Štene u prvo vreme dok ne ojača, održava svoj život na osnovu
bezuslovnih refleksa, a kasnije se javlja čitav niz individualnih reakcija koje
ga osposobljavaju za život. Štene od mesec dana već ide za čovekom koji mu daje
hranu, dolazi na poziv, ne vrši nuždu u sobi, reaguje na reči "ne
diraj" itd. Odrastao pas pomoću, često vrlo složenog ponašanja, nabavlja
sebi hranu i ostalo što mu je potrebno za opstanak. Sva ova dejstva kod psa su
stvorena i rezultat su njenoga sukoba sa uslovima spoljne sredine, tj. rezultat
su iskustva - pokušaja.
Uslovni
refleksi se stvaraju na osnovu bezuslovnih. Da bi se stvorio refleks, treba
dati signal-komandu, posle čega treba stvoriti, izazvati bilo koji bezuslovni
refleks, dati psu hranu ili delovati nekim drugim bezuslovnim nadražajem.
Ponekad treba da dreser neko dejstvo izaziva i učvršćuje samo pomoću jednog te
istog bezuslovnog nadražaja, na primer: pritisak mamljenja hranom.
Na primer:
ako dreser želi da pomoću zvučne komande postigne da pas koji se kreće sedne
(bezuslovni refleks, refleks položaja) onda on mora držati psa za povodnik
blizu okovratnika uz istovremeno potiskivanje rukom na sapi psa. Ovaj pritisak
izaziva bezuslovni nadražaj, koji kod psa dovodi do odgovarajuće zaštitne
reakcije - refleks sedenja pomoću koga pas oslobađa sebe od pritiska ruke
dresera. Posle nekoliko uzastopno ponovljenih ovakvih nadražaja - dejstva uz
zvučnu komandu "sedi", koja mora da se da malo pre dejstva dreserove
ruke, pas počinje da izvršava radnju - sedenje samo na komandu "sedi"
i na taj način izbegava pritisak na sapi. Na ovaj način pomoću bezuslovnog i
uslovnog nadražaja, kod psa se stvara uslovni refleks na komandu. Za bolje
usvajanje - učvršćenje odnosnog refleksa, nakon sedanja potrebno je dati psu
hranu što igra ulogu bezuslovnog učvršćujućeg nadražaja.
Sva dejstva
koja se kod psa postižu dresurom, izazvana su uslovnim refleksima. Uslovno
refleksne veze se javljaju kao privremene veze, one se brzo uspostavljaju ali
mogu i brzo iščeznuti ili se zameniti drugima. Pokušajte dva-tri puta odgurnuti
štene kada ono prilazi k vama i ono će prestati to da radi. Ako pri pozivu psa
na komandu "ovamo" ne otkrepljujemo njegov dolazak sa hranom i milovanjem,
pas će postepeno prestati da izvršava vaše naređenje.
Sposobnost
privremenih veza, koje leže u osnovu uslovnih refleksa, da se lako stvaraju,
iščezavaju i zamenjuju, ima veliko značenje za prilagođavanje psa uslovima
spoljne sredine. Sve se u njihovoj okolini na ovaj ili onaj način menja:
iščezavaju navike, pojavljuju se novi ljudi, predmeti, životinje, menjaju se
potrebe pasa. I pri svim ovim promenama pas se prilagođava novim uslovima. Kako
se vrše promene u sredini, tako se stvaraju i novi refleksi koji su korisni psu
u novim uslovima.
Uslovni
refleksi se mogu jako razlikovati jedni od drugih. Pre svega, treba razlikovati
prirodne i veštačke uslovne reflekse. Prirodni uslovni refleksi su oni koji se
stvaraju na osnovu bezuslovnog nadražaja. Na primer: kada pas oseti miris hrane
ili je ugleda. Ako hrana dođe u usnu šupljinu psa onda deluje kao bezuslovni
nadražaj, tj. izaziva pojavu bezuslovnog refleksa ishrane (lučenje pljuvačke
itd.) tako da će kasnije i na vid i miris hrane kod psa doći do pojave
prirodnog uslovnog refleksa (lučenje pljuvačke). Znači da miris mesa ili mleka,
kao i pogled na njih, kod psa deluje kao prirodni uslovni nadražaj.
Kako pokazuju
ogledi, štene koje nikada nije dobijalo neku hranu, neće reagovati na ovakve
nadražaje refleksima ishrane.
Prirodni
uslovni refleksi, javljaju se kod pasa vrlo brzo, često puta već nakon 2-3
ponavljanja. Njihovo brzo stvaranje, tj. nakon par ponavljanja, govori za to da
su oni po svojim osobinama (prirodni uslovni refleksi) vrlo bliski bezuslovnim
refleksima.
Za dresuru
pasa prirodni uslovni refleksi imaju veliko značenje. Ispočetka pas prilazi
čoveku kada mu on pokazuje hranu, koja deluje iako je udaljena, kao prirodni
nadražaj i dovodi do reakcije psa odnosno njegovog prilaženja. Predmet za aport
koji dreser pokreće ispred nosa psa, deluje kao prirodni nadražaj za refleks
hvatanja. Zahvaljujući tome, pas kroz dresuru počinje da shvata predmet za
aport. Čovek koji beži, predstavlja prirodni nadražaj za čitav sistem refleksa
praćenja; gonjenja. Dva do tri puta ponovljen trzaj povodnika dovodi do toga da
pas shvati da se mora pomeriti.
3.2.1 USLOVNI REFLEKSI - stiču
se u toku života i pri dresuri
1.Pozitivni
uslovni refleksi zasnovani na procesu podsticanja. Primer: dolaženje dreseru uz
savlađivanje prepreka.
2.Negativni
uslovni refleksi zasnovani na procesu kočenja. Primer: zabrana - uzdržavanje od
različitih dejstava.
3.Prirodni
uslovni refleksi. Stvaraju se na osnovu različitih dejstava bezuslovnih
nadražaja. Primer: miris i vid hrane.
4.Veštački
uslovni refleksi. Stvaraju se na određene nadražaje, potpomognuti bezuslovnim
refleksima ishrane i odbrane.
3.2.2 USLOVNI REFLEKSI
I-oga REDA zasnovani na bezuslovnim refleksima
1.Nadjačavajući
uslovni refleks bez nadražaja,
2.Zaostajući
uslovni refleks bez nadražaja,
3.Pridružujući
uslovni refleks bez nadražaja.
a) Bezuslovni
nadražaj,
b) Uslovni
nadražaj I reda - KOMANDA,
c) Uslovni
nadražaj II reda - GEST.
Ukoliko se
kod životinja (kako je to dokazao Pavlov) u nizu generacija formiraju samo
jedni te isti uslovni refleksi, to uslovljava da se veza u mozgu brzo
uspostavlja i postaje prirodna. Kroz duži period vremena, dolazi da nekada
uslovni refleksi postaju bezuslovni. Potvrdu ove teorije nalazimo u nekoj
specijalizaciji pasa. Čovek je dresirao jednoga psa da mu pomaže u lovu,
drugoga da vozi saonice, trećega za čuvanje stada-naselja, a kao rezultat toga
je da razne rase pasa lako podležu samo određenoj dresuri. Određena rasa pasa
brzo se dresira za čuvanje kuće-dvorišta ali od njih ne možemo dobiti dobrog
lovačkog psa. Štene lovačkih pasa već nakon male podrške ide po tragu.
Nasledno, pas za vuču brzo se navikne na nošenje amova i poslušnost goniču.
Veštački
uslovni refleksi su oni koji se stvaraju na određene nadražaje koji nisu u
neposrednoj vezi sa bezuslovnim nadražajima.
Tako na
primer: zvuk zvona (komanda) nema nikakve neposredne veze sa nadražajem ishrane
ili sa refleksom položaja - sedi ili stoj. Oni prirodno ne izazivaju kod psa
zauzimanje sedećeg položaja ili ležećeg položaja. Za stvaranje veštačkog
uslovnog refleksa, svaki nadražaj za psa treba da se proprati dejstvom
određenog bezuslovnog nadražaja, na primer: hranom. Zavisno od toga koji ćemo bezuslovni
nadražaj koristiti (hrana ili pritisak, zvono ili komanda), uslovni nadražaj
dobija različito značenje. Ako se potkrepljuje hranom, komanda će postati
uslovni nadražaj ishrane. Pas na komandu "ovamo" prilazi dreseru da
bi dobio hranu. Ako se komanda proprati (potkrepi) sa mehaničkim nadražajem,
dolazi do zaštitnog odbrambenog refleksa i pas počinje da izvršava radnju posle
komande "ne" ukoliko je ranije ova komanda praćena jakim trzajem
povodnika (bezuslovnim nadražajem). U procesu dresure kod pasa se na osnovu
prirodnih bezuslovnih refleksa stvaraju veštački uslovni refleksi.
Potrebno je
razlikovati uslovne reflekse različitog reda. Pri dresuri se iskorišćavaju
uslovni refleksi prvog i drugog reda.
Uslovni
refleksi prvoga reda stvaraju se na osnovu bezuslovnih refleksa, na primer:
stvaranje uslovnog refleksa na zvučnu komandu stvara se na osnovu hranidbenih i
mehaničkih bezuslovnih refleksa. Dok se uslovni refleksi II reda stvaraju na
osnovu uslovnog refleksa I reda. Na primer: većina uslovnih refleksa na gest
stvara se na osnovu ranije stvorenih uslovnih refleksa po komandi. Radnje koje
se stvaraju i učvršćuju kod psa u procesu dresure jesu granične radnje i
sastoje se iz jednoga ili niza uslovnih refleksa međusobno povezanih.
Ovako složena
dejstva koja se kod pasa stvaraju u procesu dresure nazivaju se NAVIKAMA.
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen